MEMEX 1945. – preteča hiperteksta
Vannevar Bush je još 1945. Godine hipotetički opisao sistem proto-hiperteksta i nazvao ga memex (kovanica reči “memory” + “index” ) . Bush je predvideo memex kao uređaj u kome će pojedinci kompresovati i čuvati sve svoje knjige, ploče i komunikacije. To je bilo vreme bombardovanja Hirošime i Nagasakija i Vannevar je izrazio želju za vrstom kolektivne memorije koja bi se čuvala u mašini koja bi transformisala eksploziju informacija u eksploziju znanja. Ovaj esej je objavio u časopisu Atlantic – pod nazivom “As we may think”
Pogledajte još istoriju hipertekst tehnologije na wikipediji
![vannevar bush portrait at desk](http://www.newwwmedia.com/wp-content/uploads/2015/05/IT-HCI-IstorijskiOsvrt-Slika1.jpg)
ROBIDA – naučna fantastika 19.veka
Još zanimljivija i starija anticipacija interfejsa i kompjuterskih sistema se može pronaći u delima naučne fantastike francuskog pisca i ilustratora Albera Robide (Alebert Robida) u noveli “Dvadeseti vek – električni život” (Le Vingtième siècle. La vie électrique) iz 1890.
On je u ovoj noveli predvideo nekoliko tehnoloških uređaja koje danas koristimo.
- Les tubes – javni prevoz u cevima koji podeća na današnji metro
- le phonographe – fonograf , uređaj preko kojeg ljudi pričaju na velikoj udaljenosti , današnji telefon
- Le téléphonoscope – telefonoskop – uređaj ovalnog ekrana koji kombinuje mogućnosti današnjeg TVa, DVDa i web kamere
- Hélicoptère, aéronef – uređaji putem kojih se letelo kroz vazduh
- Sous-marine – vojno vozilo koje se kreće pod vodom- podmornica
![robida 20th century](http://www.newwwmedia.com/wp-content/uploads/2015/05/IT-HCI-IstorijskiOsvrt-Slika3.jpg)
Na slikama gore vidimo da je Robida predvideo da telefonoskop može da služi za zabavu ali i za rad – naučna laboratorija. Ovalni ekran je i dalje zanimljiva ideja.
RAČUNARI – prvi modeli
Prvi računar za masovnu upotrebu bio je takozvani ENIAC Electronic Numerical Integrator And Computer, izložen javnosti 14. Februara 1946. Godine.
Bio je digitalan i sposoban za reprogramiranje za rešavanje niza kompjuterskih problema. Inicijalno je dizajniran , naravno, za potrebe vojne industrije, za kalkulaciju ispaljivanja artiljerijskih projektila u Balističkoj istraživačkoj laboratoriji.
![photo of eniac](http://www.newwwmedia.com/wp-content/uploads/2015/05/IT-HCI-IstorijskiOsvrt-Slika4.jpg)
GUI –Grafički korisnički interfejs
Podrazumeva upotrebu grafičke ikonografije i sistema za kontrolu kompjutera (kursora).
Već pet decenija se zasniva na sličnim principima koje je Merzouga Wilberts 1980. nazvao WIMP – windows, icons, menus, pointer.
Na slici dole je prikaz desktopa Apple-ovog Operativnog sistema iz 1986. godine.
![Apple GS/OS desktop (1986)](http://www.newwwmedia.com/wp-content/uploads/2015/05/IT-HCI-IstorijskiOsvrt-Slika5.jpg)
Na slici dole vidimo prvi prototip kompjuterskog miša koga je dizajnirao Bill English prema nacrtima Douglasa Engelbarta.
![design of the first mouse](http://www.newwwmedia.com/wp-content/uploads/2015/05/IT-HCI-IstorijskiOsvrt-Slika6.jpg)
MOBILNE PLATFORME
Krajem devedesetih su se pored mobilnih telefona mnogi korisnici nosili PDA (personal digital assistant – palmtop computer) sa sobom.
Početkom 2000. Kompanija Ericsson Mobile Commmunications je izbacila Ericsson R380 , prvi uređaj koji je bio označen kao “smartphone”. On je kombinovao funkcije mobilnog telefona i palmtop kompjutera, podržavao je ograničeno web browsovanje na rezistivnom touchscreen-u sa olovkom.
![first smartphone](http://www.newwwmedia.com/wp-content/uploads/2015/05/IT-HCI-IstorijskiOsvrt-Slika7.jpg)
UBIQUITOS & WEARABLE COMPUTING (sveprisutno i nosivo računarstvo)
Tokom 2012. i 2013. u prodaju je pušten proizvod kompanije Google koji predstavlja optički prenosni računar sa ciljem da osvoji masovno tržište sa pristupačnom cenom u oblasti sveprisutnog i nosivnog računarstva. Sveprisutno računarstvo se odnosi na konekcije pametnih kuća , uređaja (frižider, tv, grejanje, bojler) sa nosivim i mobilnim spravicama, odnosno, da putem mobilne aplikacije možemo da proverimo “stanje” u frižideru ili uključimo grejanje.
![a man wearing google glass](http://www.newwwmedia.com/wp-content/uploads/2015/05/IT-HCI-IstorijskiOsvrt-Slika8.jpg)
ALAN KAY
I na kraju da citiramo Alana Keja (Alan Kay) , pionira u objektno-orjentisanom programiranju i windowing graphical user interface dizajnu.
“Najbolji način da predividite budućnost je da je izmislite
– The best way to predict the future is to invent it.
![alan kay speaking](http://www.newwwmedia.com/wp-content/uploads/2015/05/IT-HCI-IstorijskiOsvrt-Slika9.jpg)